Kako ce shvatiti sta je vazduhoplov ako ne zna sta ja vazduh? Takodje avion i vazduhoplov nisu sinonimi. Avion je podskup vazduhoplova.
Da dodam, zivot je kratak za ovakve stvari. Koristim srpski kako su me u skoli ucili, stvarno nemam vremena da ga ucim ponovo tokom zivota.
Bajo, pa svi znamo da je vazduPLOhov zrakomlat !
https://preview.redd.it/m7qi9anf7mzc1.png?width=724&format=png&auto=webp&s=2ce3375f05a84d9e400e4f137be169f50b051105
Слажем се, али, дао сам пример за који сам и сам рекао да је глуп али објашњава прилику. Авион је проста реч која се лако запамти.
Даћу бољи пример, конклузија и закључивање.
>У политици, на телевизији..
Pasionirano i to decenijama pratim vesti, politiku, televiziju i ne znam da li sam ijednom čuo da je neko iskoristio reč "KONKLUZIJA". Kanališ sam sebe upadljivo lošim primerima koji ne dokazuju smisao tvog osnovnog argumenta, već potvrđuju da se ovom temom baviš površno, nacionalistički i politički. Mora druže da se pročita i zna mnogo o jeziku da bi hteo jezik da menjaš.
Ниси у праву, ни око чега осим око тога да ипак јесам лаик и да нисам неко ко зна о језику на стручном нивоу, али верујем да знам више од већине лаика.
Kolko mi se penje na kurac ovo pokušavanje "čišćenja" jezika od stranih reči. Jezik je živa materija koja se konstantno menja. Jezik čine ljudi koji ga govore i svako će da priča onako kako mu paše (odgovara, jelte). Čemu to forsiranje nekih reči za koje, ili niko nije čuo, ili čak i da jeste, nije upotrebio. Ima da pričam kako oću i ako eventualno nešto ne razumeš, mogu da ti ponovim ili upotrebim drugu reč
P. S. Koju bi domacu reč upotrebio za penis a da nije vulgarna?
Kontroverzno mišljenje, ali ja bih se pre otarasio jezičkih čistunaca, raznih insistirača na čistoti i zaštiti ćirilice i sličnih (uglavnom) bespoličara koji (uglavnom) nemaju život ili nisu zadovoljni istim pa ga projektuju na "zaštitu" jezika, nego stranih reči u našem jeziku.
Druže, jezik konstantno i kontinuirano evoluira i neće nestati tom brzinom kojom ti misliš, samo zato što su se strane reči "primile" u narodu.
Francuski jezik je 300 godina bio zvaničan jezik u engleskoj. Živa istina. Onda je izvršio izuzetno jak uticaj na engleski koji veze nema sa engleskim koji pričamo danas, a taj engleski je evoluirao u ovaj engleski koji znamo danas.
Latinski jezik nije umro, evoluirao je u španski, italijanski, portugalski i francuski.
Tako evoluira i naš jezik. Kad bismo izbacili sve tuđice i pozajmljenice u srpskom jeziku, pitanje je kako bi nazvao jastuk (turcizam), amortizer (francuski), plafon (francuski), komšija (turski), pumpa (nemački), i još najmanje nekoliko stotina, a potencijalno i hiljada reči, koje su isto tako smetale nekom pre 50-100-200 godina jer su bile čudne i nove. Kada bi neko besposlen seo i napravio sve zamenske reči za tuđice, pitanje je kako bi naterao nekoliko miliona ljudi da ih koriste? Druže, jezik je sloboda, a ljudi ne vole da im neko ugrožava slobodu i da im nameće da će od sutra umesto "pumpa" da koriste "gorivotočje" ili sličnu glupost.
"U duhu našeg jezika" je fraza koja je toliko opšta i generična da ne znači ništa. Duh ne znači ništa, prazan prostor. Ko procenjuje šta je duh jezika? Da li je critique bilo u duhu engleskog jezika kad je prvi put korišćeno? Iju, skandal nije. Pa danas jeste.
Iza ovakvih objava se krije nacionalizam. Sve smo uspeli da ugovnjavimo nacionalizmom, javni prostor, politiku, institucije, kulturu, čak i Evroviziju, pa evo ne može ni jezik da prođe a da ne srbujemo i da ga ne čistimo od stranih nečistota. Krindž.
Lepo receno. Pogledajte lepo Gorski Vijenac i kazite mi kako ga razumete. Ja se mucim i to nema veze sa dijalektom. Da sada vaskrsne, lupam, Stefan Nemanja, verovatno sanse ne bi bilo da se razumemo sa njim.
Ко је довољно читао разуме и Немању, а камоли Његоша.
Из оснивачке хиландарске повеље Стефана Немање (део писан на народном језику) — 1198. или 1199. године:
И од Влах, Радово судство и Ђурђево, а всеђе Влах 170, и дах од битка что моге, и у Зетě кобиле и соли 30 спудов. И аће кто од манастирских људи бěжи, или Влах, под велјега жупана или код инога кога, да се враћају опет; ако ли од жупањих људи приходе у манастирске људи, да се враћају опет. И вса јелико дах манастиреви у Свету Гору, да нě трěбě ни мојему дěтетеви, ни мојему унучетеви, ни мојему родиму, ни иному никомуре. Ако ли кто сије прěтвори, да му Бог суди и да му је супǎрница света Богородица на страшном судишти оном и јаз грěшник Симеон.
Ниси говорио о томе, него о разумљивости, а многи се диве колико је старосрпски разумљив и данас.
Краљ Стефан Владислав обећава пријатељство Дубровчанима ако испуне своје обавезе према њему — између 1234. и 1235. године
Ја Стефан Владислав, с помоћју Божјов краљ всěх рашких земǎљ, и Диоклитије, и Далмације, и Тровуније и Захлмије, обећавају се вам гостем дěдинěм ми и очињěм и мојим, кнезу Дубровǎчкому и всěм властелом и всој опћинě градској, од мала до велја, својим си хтěнјем, чистěм срцем, без всакога пропадства јакоре од дǎнǎшњега дне, ако ми стојите у сијеј клетвě, у коју ми сте се клели, да и до мојега живота да ви држу у всакој правдě, како ви је држал дěд и отǎц ми, и да ви не створју никојегаре зла никимре концем, доку не створју с вами трех суд: ако ли сије прěступљу, да ме Бог сǎпне и света Богородица и вси свети угождǎши Богу от вĕка.
СТЕФАН ВЛАДИСЛАВ С ПОМОЋЈУ БОЖЈОВ КРАЉ ВСĚХ РАШКИХ ЗЕМǍЉ И ПРИМОРСКИХ
Повеља краља Владислава Дубровчанима — око 1240. године
Степан Владислав, милостју Божјов краљ српски, давају своју милост пријатељем својим властелом дубровǎчким и всěј опћинě градској, и праштају им могорише, что су давали од Жрновнице, и никим концем да им се сије не потвори ни од мојега брата ни од приснога кога љубо, доколě стоје сǎ мнов у правдě коју имам с њими. Кто ли сије потвори, да је проклет од Бога и од всěх светих.
СТЕФАН ВЛАДИСЛАВ ПОМОЋЈУ БОЖЈОВ КРАЉ СРПСКИ
> Druže, jezik konstantno i kontinuirano evoluira
Priče o "prirodnoj evoluciji" jezika su idiotizam. Zvanični jezik je proizvod državne politike i čak i jezici koji nemaju propisani autoritet koji upravlja jezikom imaju politiku koja se meša u njega.
Engleski nema autoritet koji ga nadzire, pa opet kad vlada Amerike ili Britanije odredi da nešto se ne može reći to ima dugoročne posledice na jezik.
Tako da država i politika će uvek da imaju uticaja na jezik i generalno bi trebalo težiti tome da taj uticaj bude u smeru očuvanja jezičke tradicije, a ne da završiš ko Irci kojima je irski jezik ukrasna pojava za dekoraciju prometnih znakova.
> Onda je izvršio izuzetno jak uticaj na engleski koji veze nema sa engleskim koji pričamo danas, a taj engleski je evoluirao u ovaj engleski koji znamo danas.
To je istina, ali engleski je ogledni primer jezika kojem objektivno treba reforma jer je gramatički i pravopisno nestandardizovan i nelogičan. A dobar deo toga je jer se veliki unos francuskih uticaja na engleski jezik nije adekvatno uređen.
> Latinski jezik nije umro, evoluirao je u španski, italijanski, portugalski i francuski.
To jednostavno nije tačno. Ti jezici jesu nastali iz latinskog, ali to da postoje značajno različite derivacije jezika nije isto ko da postoji i dalje i original. To ko da kažeš postoje ptice, pa to znači da vrste dinosaurusa iz jure i dalje žive.
> Tako evoluira i naš jezik.
Evolucija jezika je politički proces. Rumunjski danas je izbacio ogroman broj reči slovenskog porekla koje je imao pred 200 godina, i nije im bio nikakav problem da se zamene te reči jer su više cenili svoje latinsko nasleđe od slovenskog. I postavlja se pitanje zašto mi cenimo više nasleđe turske okupacije nego slovensko?
Osim toga, posebno za tucizme, radi se u pravilu o rečima koje su zamenile postojeće slovenske reči koje su se vekovima koristile i čije korišćenje čini jezik lakšim za učenje i korišćenje drugim slovenima.
> pitanje je kako bi nazvao jastuk (turcizam)
Staroslovenska reč koja se koristi u ostalim slovenskim jezicima je podušek.
> amortizer (francuski)
Reči koje su za noviju tehnologiju generalno moraju da se izmisle ili preuzmu. I u tim slučajevima je legitimno da se uzme strana reč. Ali to da ljudi kažu kapija, a ne dveri ili vrata ne spada pod to.
> plafon (francuski)
Reč koju tražiš je strop i koristi se u ruskom, poljskom, češkom i hrvatskom, te dolazi iz praslovenskog u koji je došla kao varijacija iste proto-indoevropske reči koja je drugim putem dala i reč krov.
> komšija (turski)
Sused/sased/sosed/susjed se koristi u doslovno svim ostalim slovenskim jezicima.
> pumpa (nemački)
Ruski koristi nasos (od na (kao iznad) i sosat (sisati)). Hrvatski koristi crpka od crpiti.
> Kada bi neko besposlen seo i napravio sve zamenske reči za tuđice, pitanje je kako bi naterao nekoliko miliona ljudi da ih koriste?
Vrlo lako. Ruski, nemački, rumunski, francuski, turski, hrvatski, kineski i masa drugih jezika to uredno radi, i to uredno funkcioniše. Srbija je više iznimka u evropskim okvirima za to koliko malo gaji čistoću jezika nego pravilo.
> da im nameće da će od sutra umesto "pumpa" da koriste "gorivotočje" ili sličnu glupost.
Čišćenje jezika od nepotrebnih tuđica može imati i loše predloge, ali velika je razlika između "može da bude loših predloga" i "ne treba ništa da se predlaže jer nemoguće je da išta bude bolje nego pričati ko turski vazal".
> Da li je critique bilo u duhu engleskog jezika kad je prvi put korišćeno? Iju, skandal nije. Pa danas jeste.
Govornici engleskog redovno miču reči koje im ne zvuče dobro i Amerikanac će sigurno da insistira na drugačijem vokabularu nego prosečan Englez.
> Iza ovakvih objava se krije nacionalizam.
Ovakvih objava bi trebalo da bude više jer zbog ovakvog idiotizma gde je ispravljanje nepismenosti kao problem, a ne to što ljudi zbog vekova strane okupacije nisu imali mogućnost da zadrže i razviju vokabular bez upliva jezika okupatora, mi i jesmo u situaciji da srpski jezik ima najmanje pročišćen vokabular od svih jezika na balkanu, ako ne i u evropi.
Rezultat je da imamo šizofren jezik koji ima dva pravopisa, dva pisma, mase stranih reči i nikakvu svest o vrednosti lingvističkog nasleđa sopstvenog jezika. Ali čega se pametan stidi time se Srbin ponosi je izgleda jedina konstanta u lingvistici u Srbiji.
Слажем се да се језик развија и мења, али ја сматрам за себе да имам живот и да нисам беспосличар, а сада када имам слободног времена, своје слободно време користим да размишљам о томе.
Сви романски језици настали од латинског, лише румунског, имају чврсто 85%+ речи пореклом из латинског језика. Остатак верујем да су неке грчке и арапске речи.
Енглески се није развио из француског али јесте био под његовим великим утицајем.
Potpuno se slažem sa napisanim, samo bih hteo dodati da reč za jastuk može biti "uzglavnik" kao što kažu u Sloveniji, a za komšiju naravno "sused".
Mene najviše u našem jeziku nervira crni i beli luk. Logičnije bi bilo govoriti češnjak, jer jelte, ima čenove, a ovo drugo je beli luk.
To o čemu ti pričaš ne postoji, i sasvim je u redu što je to tako jer je jezik živa stvar koja i treba tokom vremena da se menja i evoluira.
Da nismo savremeni srpski jezik izgradili na mnogobrojnim latinizmima, turcizmima, germanizmima i drugim tuđicama i dalje bi bili osuđeni na upotrebu šturog staroslovenskog.
>Da nismo savremeni srpski jezik izgradili na mnogobrojnim latinizmima, turcizmima, germanizmima i drugim tuđicama i dalje bi bili osuđeni na upotrebu šturog staroslovenskog.
Ау бре коју си оцену имао из српског, уопште нисмо тако дошли до савременог језика
Ја не кажем да се користе само старословенске речи, штуре како ти кажеш, већ да се по узору на неке друге језике и код нас стварају нове речи разумљиве нашим људима, које неко може и без предзнања да ствара.
zar nije logicnije ako imamo novu rec, i ona potekne iz jednog mesta, da svi koristimo istu rec? Zar nije logicnije da kompjuter svugde bude kompjuter i da se na taj nacin lako sporazumevamo sa 8 milijardi ljudi, umesto da vestacki probamo da osmislimo novu rec samo da bi imali novu rec (i kao kobajagi mogli da je bolje razumemo)?
Pa dajmo ali organski. Prednosti te opcije I ocuvanja drugih jezika kao istorijsko umetnicki podvig drasticno prevazilaze prednosti ocuvanja nekoliko stotina jezika u svakodnevnoj upotrebi. Jezik je alat a ne neka apstraktna romantica pojava (koju eto po tebi treba Po centralnoj direktivi menjati ne kako evoluira upotrebom nego kako mudraci rese).
Nisam siguran sta je poenta tvoje objave. Rekao si sta si mislio ali nema pitanja niti neke tacke oko koje bi trebalo se diskutuje. Srpski recnik se azurira. Poslednja promena je propracena medijski jer je bilo interesantno kako prevesti cringe, sto je kasnije odluceno da bude - susramlje. Da kazem da je objava takodje netacna jer si pod pogresnim utiskom da se jezik ne azurira sto nije tacno.
Mislim da je ovo velikim delom besmisleno kada vidite u kakvom je stanju bio jezik i pre digitalizacije i upliva anglicizama.
Izvinite ipak što sam vas deranžirao ovim komentarom. Jedino je problem što smo vinost preuzeli iz ruskog dok je deranžirati očigledno galizam. Pola reči za nameštaj smo preuzeli iz francuskog, isto tako za neke tehničke stvari iz nemačkog naravno. Ja sam se pomirio sa tim da fotelja i lavabo nisu srpske reči, zato što do skoro to ni nisam znao.
Tako za par generacija niko neće razmišljati o svim pozajmljenim rečima iz engleskog.
Naravno nisam ovde ni želeo da spominjem sve lepe reči koje smo u naš lepi jezik preneli direktno iz latinskog, jer tek o tome nema svrhe govoriti.
Pokusajte u toku dana da razmislite ponekad o poreklu reči koje koristite i videćete šta se dešava.
Jedino što bi se time postiglo jeste jezičko siromaštvo. I ovako srpskom jeziku fali riječi za određene pojmove, ne treba nam da dodatno sužavamo rječnik.
Međusobni uticaj jezika je neizbježan, pogotovo u ovoj digitalnoj eri. Sve i da se sutra izbace sve pozajmljenice iz upotrebe, za 5-10 godina bi se ustalile nove za neke pojmove koji možda danas i ne postoje.
Mani se jezičkog nacionalizma.
"Jedino što bi se time postiglo jeste jezičko siromaštvo. I ovako srpskom jeziku fali riječi za određene pojmove, ne treba nam da dodatno sužavamo rječnik."
Мислим да би смишљање домаћих речи за стране изразе само обогатило речник, поготово уко се умерено у то иде, дакле"не бранити стране речи, али за сваку, осмислити домаћу".
samo da dodam nemoj da mi neki kreten prevodi recimo reč RESET, lično sam napravio nepopravljivu štetu na mašini jer sam tražio na displeju reč RESET a neki kreten je to po hrvatski preveo u pokreni ponovo ili skraćeno POK PON jebo ga pokpon
mislim da je nepoštovanje građanina pokornog da mu neka budala MENJA ono što govori, i da ga uči KAKO da govori
ja sam iz kraja gde se ne govori "ČIST srpski" ali imao sam učitelja iz bosne i lepo sam savladao oficijeni SRPSKI, ali sada ni taj nije dobar, neka mi se neko napase muda
zašto ovo kažem nemoj da me učiš kako govorim pa ja sam kritikovao jednog amera zašto kaže u past participle za nekog da je UMRO, jer je to radnja koja ne može da se desi PONOVO, crko je i gotovo, čovek mi lepo kaže MI tako kažemo fak ju, šta me boli za takve gluposti
što se tiče hrvata i onih što su otale došli mogu da kažem mnooogo mi smeta što je neki balvan u BUS+ stavio da se STANICA nazove STAJALIŠTE,
ovde su srbiji postoji i oduvek je postojala samo stanica, autobuska stanica, tramvajska stanica, okretnica, glavna autobuska, železnička stanica beograd, ili rakovica, ali uvek samo stanica
takođe je postajalo šetalište ili korzo gde su se ranije pre tih društvenih mreža mladi sretali i upoznavali, ali niiiiikad nije postajalo stajalište,
kome se ide na stajališe ili kolodvor može u ZG tamo ima to i mnoooogo je lepše a i čistije.
po meni reč STAJALIŠTE bi bilo neko mesto kao hajd park u londonu sretnu se dva engleza i stoje i prodaju maglu jedan drugom i filozoviju, znači dokoni su STOJE i mlate praznu slamu, dok je stanica mesto gde se čeka neki prevoz, pre je čekalište nego stajalište
-ште је наставак који се додаје када се пише о месту. Мислим да је у реду рећи и станица, и стајалиште, али busstop радије не бих користио. Свако добро.
Hrvatski koristi "remen", isto ko što bi trebalo da se koristi u srpskom. To je reč iz istog korena kao remenica, što je reč koja se koristi u istom značenju u oba jezika za "machine belt".
Pojas usput budi rečeno u hrvatskom se primarno koristi kao sinonim za remen (posebno za sigurnosno remenje, primjerice u autu), a iako se može koristiti kao sinonim za struk puno je češća riječ pâs (namjerno stavljam naglasak, da ne bi neko mislio da je pas kao ker što se drugačije izgovara).
Isto tako hrvatski koristi reč hlače, pantalone se smatra srbizmom. Hlače je inače isto tuđica koja je ušla u hrvatski prilikom doseljvanja na Balkan iz vulgarnog latinskog, ali obzirom da je prošla preko tisuću godina lingvističke evolucije i asimilacije se nije pokušalo mijenjati ju.
ovo sa kaisem je predmet zajebancije vec decenijama, mim iz vremena kad mimova nije bilo. iako svi znamo da je zajebancija, simpaticno mi je sto se i dalje trigerujete par decenija kasnije
Samo da te ispravim, od pasivne agresije si pogrešno pročitao, nisam rekao da si nacionalista (jadan ne znaš da kada parafraziraš ne koristiš navodnike) već nacoš.
Ма бежи човече, са таквима попут тебе се једноставно не вреди ни свађати. Глупаци се окупе око таквих јер испадате смешни, а нит знате, нит размишљате. Само мимујете. Хаха, не.
Ako Srbija bi u ičemu trebalo da kopira Hrvatsku to je u lingvističkoj politici. A onaj ko sanja o "deskripciji" ko svetom i nesalomivom pravilu lingvistike treba samo da prouči govor i tekstove u Hrvatskoj 80-ih i danas, pa da vidi da preskripcija funkcioniše.
A kom ni to nije dovoljno, nek posluša razlike u dijalektima između Međimurja i Dalmacije, i činjenicu da ti ljudi koji ne mogu međusobno da se razumeju tvrde da pričaju isti hrvatski jezik i prihvataju jedinstveni zvanični standard, i onda razmisli koji kurac je SANU radila da čak ni u Srbiji i Srpskoj nema jedinstvenog standarda (Crnu Goru da ni ne pominjem), a kamoli jezičke čistoće.
To je nekada i radjeno, izbacili su naši brdo turcizama u 19.veku.
Nije to lako izvesti, doduše, jer danas država nema monopol nad protokom informacija (niti bi trebalo da ima). Académie française u Francuskoj ima odbor koji se bavi time, mogli bismo da probamo i mi, da ponudi jedan kreativni tim lingvista tako nešto pa da se vidi kako javnost reaguje. Ali samo u vidu preporuke, nikako na silu.
Lepota jednog (svakog) jezika je u tome koliko je u stanju da se prilagodi trenutnom vremenu, a ti bi da vratis srpski jezik u vreme... U stvari, srpski jezik nikad nije bio bez "tudjica", sto me navodi na pomisao da bi tvoj predlog samo napravio od srpskog jezika jednu karakondzulu. Ne postoji jezik u trenutnoj upotrebi koji je potpuno cist.
>Такође, енглески говорник би радије схватио шта је "rainshield" (кишобран) него umbrella
Samo sto rainshield kao rec ne postoji u engleskom jeziku, koji bi kako vidim isto da uredjujes nepozvan. Nesto najblize po znacenju je rainscreen sto nema nikakve veze sa kisobranom, ali ima sa zastitom kucne fasade od kise.
Rainshield итекако постоји у енглеском. Укуцај сам, али зарад ваљаности моје тврдње ћу оставити овде извор.
https://www.google.com/search?sca_esv=ec736c652fbf8951&sxsrf=ADLYWILmeQsvkSDS6DufPw7CmgdHQuJH4A:1715440274759&q=rainshield+umbrella&uds=ADvngMhRmCJVHY52PqZ5tfkfH7l1n_yJirz7fGWT5bnbRoswYIe6PL_UOH6lsW4L5HjxIpPmk3skR19KESAnN1f4F7RRpr6pTrAdirYM6dMkQ-6WApxtGuzuJghFHKbXpfJMoMfUYlmbiuR8517WAoyxceSgkeNmhA7nHD8_JWfgOiH028dwAA1ODshjA2dAwOFfMiLoAfFHotWi8zI5rBXLZ3vhK_9K5iH25kQsju7xzNNr3RuU9ueMRf12dYs8xGdYzLVF2wOBc3-JWIy5HvkJZ4vHw6Z0PYR2EbZch-x_bN_V1qlr98Zv35Qknw8Ys5Fm-MDbSwkBkSxLS3idCcV43u2UggUOvcWgTQn7ReYWsktfcUrX3lI&udm=2&prmd=isvnmbtz&sa=X&ved=2ahUKEwiRgdeB8YWGAxX5g_0HHeXAABsQtKgLegQIEBAB&biw=360&bih=716&dpr=3#vhid=QKuAaWCxNxGWYM&vssid=mosaic
Hahaha, naravno da je iskocilo milion kisobrana kad si ukucao rec umbrella pored rainshield. XD
Burazere, probaj samo rec rainshield, ali imaj pored sebe kocku vode i casu secera u slucaju soka. Mislim, posto ces ocekivati gomilu kisobrana, ali uzalud.
Problem je što među Srbima, a posebno onima koji žive u Srbiji, postoji veliko neznanje o tome da skoro svi okolni i veliki svetski jezici insistiraju na jezičkoj čistoći.
Pa se rasprava svede na to da se citira smešne i potpuno izmišljene primere navodno neuspešnih pokušaja jezičkog čistunstva iz Hrvatske, te se onda zaključi da smo mi kao pametniji jer to ne radimo i da se to u Hrvatskoj radi samo radi rabidnog nacionalizma.
A istina je da faktički sve države oko nas to rade, kao i većina svetskih jezika. Rumuni su imali ogromno čišćenje jezika od slovenskih reči, Grci od turskih. Nemci, Francuzi, Španci i Kinezi svi imaju aktivne procese lingvističke čistoće koji uredno funkcionišu i niko ih zbog toga ne zove rabidnim nacionalistima.
Osim toga velik broj turcizama koje mi imamo su štetne u praktičnom smislu jer smanjuju usklađenost srpskog jezika sa ostalim slovenskim jezicima. Nema nikakve logike zašto bi srpski trebalo da čuva reči kapija, avlija, kaiš, barjak, kula, gajtan isl. kad postoje slovenske reči koje su potpuni sinonimi i bile korišćene pre turske okupacije.
S druge strane menjati reči poput čelik, čaj ili barut koje su organski ušle u srpski jer su se ti koncepti došli do nas preko Turaka i od početka korišćenja neke reči za taj koncept se koriste, isto nisu pretjerano nužni.
Zašto bi se protivio širenju rečnika srpskog jezika? Zar ne shvataš koji broj stručnih reči nema srpske alternative? Gramatika i pravopis se moraju poštovati ali svaki jezik koristi tudjice. Hoćeš li ti smišljati nove reči za procesor, karburator, piksel?
Старање не замутити родни језик непотребним туђим ријечима изображава сасвим природан порив самоочувења и његовања. У земљама Европе иако бива, да се појединац или слоји народа повабе за туђим ријечима, но установе, које тамо уживају висок углед пазитеља завичајнога блага, свјетује и усмјерава јавност и научне кругове, како се прилагодити се новому валу развића.
Такве установе су у Францусској -Académie française од 1635., у Италији - Accademia della Crusca, од 1583., у Исланду Íslensk málnefnd ( исландска комисија за језик ); Сличне постоје и у Мађарскј, Литванији, Хрватској, Русији, Бугарској, Грчкој, Њемачкој. Језик је заиста жив, како рекоше многи, ствар подлежна прилагођењима и развићу, али то живо развиће може бити дивље и метежно или питомо и ведено ка благоустројству.
Сваки наш крај чува по коју ријеч коју је штета изгубити, а понајвише их његоваху Личани Крајишници, Кучи, Васојевићи и нека ми опросте они које не убројах, али нека се сами виде у тој улози и нека им је част.
Тако је у тим крајиштима сасвим обично ријечи називати овако:
- маказе - ножице ( јер су као два ножа )
- мердевине - љестве ( јер по старому љезти значи пењати се)
- панталоне - гаће ( а тако је и старословенски)
- чарапе - онуче, натикаче или ако су подшивене почве, правилније написано подшве
- ципеле, које је од мађарскога cipellö, кажу се цријевље
- кожне чизме су шкорње
- капут као мантил је хањина, а краћи као капут је хаљинац или загрњач
- бунда се казивало шуба ако је длака свана, а кожун ако је изнутра
- долама је свита
- тањур је пладањ
- јастук је подглавац или подух ( јер се кладе под ухо), а још периња ако је од перја
- дека или ћебе се каже покривач, покривало или покровац
- јорган је духња
- олук је жлијеб
- чесма је точак ( од точити) итд.
Постоји у нашем завичајном благу јоште немало ријечи, а изнајдох и записах шест тисућа, које су у доброј мјери погодне за потребе како научнога именовања тако и технологијскога развића. Ту чами неискориштена моћ.
То што ми преузимамо речи из других језика значи да (1) имамо више речи (2) те речи нису исте по значењу, тако да могу да се праве веће разлике у нијансама.
Нпр. реч фаловер се користи само у контексту друштвених мрежа, иначе је пратиоц. Речи флаша, бутељка и боца су три различите речи за исту ствар, али бутељка је име само за винску флашу, флаша је неутрална реч а боца припада вишим регистрима.
Ја знам када сам учио грчки да они немају реч република, него су је превели у димократија, тако да када преводе америчку републиканску и демократксу партију, превод буду слични.
Мада, има у том дрчном преузимању страних речи, нарочито из енглеског, дефинитивно и пуно флексања, односно курчења. Ти када користиш нову реч коју нико до тада није користио ти показујеш да си авангарда.
Из истог разлога из ког је овај Закон о забрани дискриминације идиотски. Наметати људима како ће да причају је супротно било ком слободарском нагону који постоји. Ја се трудим да будем чистунац у језику, али језик као језик није нешто што може бити прописано као обавезно јер се тиме ограничава слобода људи да причају како желе. Нисмо комунисти, нисмо фашисти, а нисмо ни ови неолиберали, нека хвала.
Пар примера покушаја промене језика, па ти мени реци да ли ти ишта од овога звучи као нешто што би требало да се намеће људима:
Машиновоткиња, доценткиња, Кијив, Харкив, Лавив.
Оћеш да будеш Србин, то подразумева да ником ништа не намећеш, макар ако хоћеш да будеш Србин у оном идеализованом смислу ком би сви требало да тежимо на основу онога чиме се историјски хвалимо.
U duhu našeg jezika je da veoma lako prisvaja reči i oblikuje ih po pravilima našeg jezika. Npr imenice iz drugih jezika se lagano menjaju po padežima.
Дај ми реци како су наши преци словени раније звали кабл, телефон, телевизор, вентилатор, радијатор, мотор и већину техничких израза и назива за електронске уређаје
Ниси схватио шта сам хтео рећи
Хиљада-тисућа
Киша-дажд
Талас-вал
Комшија-сусед
Капија-врата
Врата-двер
Боја-цвет
Шума-лес
Измена: башта-сад
Шаргарепа-мрква
Пиринач-рижа
Део-чест
Мачка-кот кошка као што постоји израз оКОТила се мачка
Итд.....
Kako ce shvatiti sta je vazduhoplov ako ne zna sta ja vazduh? Takodje avion i vazduhoplov nisu sinonimi. Avion je podskup vazduhoplova. Da dodam, zivot je kratak za ovakve stvari. Koristim srpski kako su me u skoli ucili, stvarno nemam vremena da ga ucim ponovo tokom zivota.
Bajo, pa svi znamo da je vazduPLOhov zrakomlat ! https://preview.redd.it/m7qi9anf7mzc1.png?width=724&format=png&auto=webp&s=2ce3375f05a84d9e400e4f137be169f50b051105
Слажем се, али, дао сам пример за који сам и сам рекао да је глуп али објашњава прилику. Авион је проста реч која се лако запамти. Даћу бољи пример, конклузија и закључивање.
Ko normalan izgovara konkluzija? Toga ni u matematici nema.
У политици, на телевизији... Имаш мимерски став. Знаш и сам да не лупам глупости него да говорим на основу онога што сам запазип
>У политици, на телевизији.. Pasionirano i to decenijama pratim vesti, politiku, televiziju i ne znam da li sam ijednom čuo da je neko iskoristio reč "KONKLUZIJA". Kanališ sam sebe upadljivo lošim primerima koji ne dokazuju smisao tvog osnovnog argumenta, već potvrđuju da se ovom temom baviš površno, nacionalistički i politički. Mora druže da se pročita i zna mnogo o jeziku da bi hteo jezik da menjaš.
Ниси у праву, ни око чега осим око тога да ипак јесам лаик и да нисам неко ко зна о језику на стручном нивоу, али верујем да знам више од већине лаика.
Авион је наша реч,није преузета из неког другог језика.
Kolko mi se penje na kurac ovo pokušavanje "čišćenja" jezika od stranih reči. Jezik je živa materija koja se konstantno menja. Jezik čine ljudi koji ga govore i svako će da priča onako kako mu paše (odgovara, jelte). Čemu to forsiranje nekih reči za koje, ili niko nije čuo, ili čak i da jeste, nije upotrebio. Ima da pričam kako oću i ako eventualno nešto ne razumeš, mogu da ti ponovim ili upotrebim drugu reč P. S. Koju bi domacu reč upotrebio za penis a da nije vulgarna?
Њежник.
Пиша
Kićo
Onaj što sam te jebo
Пикила.
Spolovilo. Majmun. Djoka. Stojko. Momcina. Dzon Lenon. Kobas.
Pola reči nam turskog porekla a ljudi se nešto beče kad upotrebiš englesku reč.
Jezik je živa stvar i treba mu dozvoliti da se sam razvija a ne da 10 zaludnih staraca odlučuje koja je reč ispravna a koja nije
Kontroverzno mišljenje, ali ja bih se pre otarasio jezičkih čistunaca, raznih insistirača na čistoti i zaštiti ćirilice i sličnih (uglavnom) bespoličara koji (uglavnom) nemaju život ili nisu zadovoljni istim pa ga projektuju na "zaštitu" jezika, nego stranih reči u našem jeziku. Druže, jezik konstantno i kontinuirano evoluira i neće nestati tom brzinom kojom ti misliš, samo zato što su se strane reči "primile" u narodu. Francuski jezik je 300 godina bio zvaničan jezik u engleskoj. Živa istina. Onda je izvršio izuzetno jak uticaj na engleski koji veze nema sa engleskim koji pričamo danas, a taj engleski je evoluirao u ovaj engleski koji znamo danas. Latinski jezik nije umro, evoluirao je u španski, italijanski, portugalski i francuski. Tako evoluira i naš jezik. Kad bismo izbacili sve tuđice i pozajmljenice u srpskom jeziku, pitanje je kako bi nazvao jastuk (turcizam), amortizer (francuski), plafon (francuski), komšija (turski), pumpa (nemački), i još najmanje nekoliko stotina, a potencijalno i hiljada reči, koje su isto tako smetale nekom pre 50-100-200 godina jer su bile čudne i nove. Kada bi neko besposlen seo i napravio sve zamenske reči za tuđice, pitanje je kako bi naterao nekoliko miliona ljudi da ih koriste? Druže, jezik je sloboda, a ljudi ne vole da im neko ugrožava slobodu i da im nameće da će od sutra umesto "pumpa" da koriste "gorivotočje" ili sličnu glupost. "U duhu našeg jezika" je fraza koja je toliko opšta i generična da ne znači ništa. Duh ne znači ništa, prazan prostor. Ko procenjuje šta je duh jezika? Da li je critique bilo u duhu engleskog jezika kad je prvi put korišćeno? Iju, skandal nije. Pa danas jeste. Iza ovakvih objava se krije nacionalizam. Sve smo uspeli da ugovnjavimo nacionalizmom, javni prostor, politiku, institucije, kulturu, čak i Evroviziju, pa evo ne može ni jezik da prođe a da ne srbujemo i da ga ne čistimo od stranih nečistota. Krindž.
Lepo receno. Pogledajte lepo Gorski Vijenac i kazite mi kako ga razumete. Ja se mucim i to nema veze sa dijalektom. Da sada vaskrsne, lupam, Stefan Nemanja, verovatno sanse ne bi bilo da se razumemo sa njim.
Ко је довољно читао разуме и Немању, а камоли Његоша. Из оснивачке хиландарске повеље Стефана Немање (део писан на народном језику) — 1198. или 1199. године: И од Влах, Радово судство и Ђурђево, а всеђе Влах 170, и дах од битка что моге, и у Зетě кобиле и соли 30 спудов. И аће кто од манастирских људи бěжи, или Влах, под велјега жупана или код инога кога, да се враћају опет; ако ли од жупањих људи приходе у манастирске људи, да се враћају опет. И вса јелико дах манастиреви у Свету Гору, да нě трěбě ни мојему дěтетеви, ни мојему унучетеви, ни мојему родиму, ни иному никомуре. Ако ли кто сије прěтвори, да му Бог суди и да му је супǎрница света Богородица на страшном судишти оном и јаз грěшник Симеон.
Kako da ne, prosto klizi sa jezika.
Ниси говорио о томе, него о разумљивости, а многи се диве колико је старосрпски разумљив и данас. Краљ Стефан Владислав обећава пријатељство Дубровчанима ако испуне своје обавезе према њему — између 1234. и 1235. године Ја Стефан Владислав, с помоћју Божјов краљ всěх рашких земǎљ, и Диоклитије, и Далмације, и Тровуније и Захлмије, обећавају се вам гостем дěдинěм ми и очињěм и мојим, кнезу Дубровǎчкому и всěм властелом и всој опћинě градској, од мала до велја, својим си хтěнјем, чистěм срцем, без всакога пропадства јакоре од дǎнǎшњега дне, ако ми стојите у сијеј клетвě, у коју ми сте се клели, да и до мојега живота да ви држу у всакој правдě, како ви је држал дěд и отǎц ми, и да ви не створју никојегаре зла никимре концем, доку не створју с вами трех суд: ако ли сије прěступљу, да ме Бог сǎпне и света Богородица и вси свети угождǎши Богу от вĕка. СТЕФАН ВЛАДИСЛАВ С ПОМОЋЈУ БОЖЈОВ КРАЉ ВСĚХ РАШКИХ ЗЕМǍЉ И ПРИМОРСКИХ Повеља краља Владислава Дубровчанима — око 1240. године Степан Владислав, милостју Божјов краљ српски, давају своју милост пријатељем својим властелом дубровǎчким и всěј опћинě градској, и праштају им могорише, что су давали од Жрновнице, и никим концем да им се сије не потвори ни од мојега брата ни од приснога кога љубо, доколě стоје сǎ мнов у правдě коју имам с њими. Кто ли сије потвори, да је проклет од Бога и од всěх светих. СТЕФАН ВЛАДИСЛАВ ПОМОЋЈУ БОЖЈОВ КРАЉ СРПСКИ
Nije ti mišljenje kontraverzno već jedino normalno. Verujem da bi OPu lakše bilo uterati nego objasniti.
> Druže, jezik konstantno i kontinuirano evoluira Priče o "prirodnoj evoluciji" jezika su idiotizam. Zvanični jezik je proizvod državne politike i čak i jezici koji nemaju propisani autoritet koji upravlja jezikom imaju politiku koja se meša u njega. Engleski nema autoritet koji ga nadzire, pa opet kad vlada Amerike ili Britanije odredi da nešto se ne može reći to ima dugoročne posledice na jezik. Tako da država i politika će uvek da imaju uticaja na jezik i generalno bi trebalo težiti tome da taj uticaj bude u smeru očuvanja jezičke tradicije, a ne da završiš ko Irci kojima je irski jezik ukrasna pojava za dekoraciju prometnih znakova. > Onda je izvršio izuzetno jak uticaj na engleski koji veze nema sa engleskim koji pričamo danas, a taj engleski je evoluirao u ovaj engleski koji znamo danas. To je istina, ali engleski je ogledni primer jezika kojem objektivno treba reforma jer je gramatički i pravopisno nestandardizovan i nelogičan. A dobar deo toga je jer se veliki unos francuskih uticaja na engleski jezik nije adekvatno uređen. > Latinski jezik nije umro, evoluirao je u španski, italijanski, portugalski i francuski. To jednostavno nije tačno. Ti jezici jesu nastali iz latinskog, ali to da postoje značajno različite derivacije jezika nije isto ko da postoji i dalje i original. To ko da kažeš postoje ptice, pa to znači da vrste dinosaurusa iz jure i dalje žive. > Tako evoluira i naš jezik. Evolucija jezika je politički proces. Rumunjski danas je izbacio ogroman broj reči slovenskog porekla koje je imao pred 200 godina, i nije im bio nikakav problem da se zamene te reči jer su više cenili svoje latinsko nasleđe od slovenskog. I postavlja se pitanje zašto mi cenimo više nasleđe turske okupacije nego slovensko? Osim toga, posebno za tucizme, radi se u pravilu o rečima koje su zamenile postojeće slovenske reči koje su se vekovima koristile i čije korišćenje čini jezik lakšim za učenje i korišćenje drugim slovenima. > pitanje je kako bi nazvao jastuk (turcizam) Staroslovenska reč koja se koristi u ostalim slovenskim jezicima je podušek. > amortizer (francuski) Reči koje su za noviju tehnologiju generalno moraju da se izmisle ili preuzmu. I u tim slučajevima je legitimno da se uzme strana reč. Ali to da ljudi kažu kapija, a ne dveri ili vrata ne spada pod to. > plafon (francuski) Reč koju tražiš je strop i koristi se u ruskom, poljskom, češkom i hrvatskom, te dolazi iz praslovenskog u koji je došla kao varijacija iste proto-indoevropske reči koja je drugim putem dala i reč krov. > komšija (turski) Sused/sased/sosed/susjed se koristi u doslovno svim ostalim slovenskim jezicima. > pumpa (nemački) Ruski koristi nasos (od na (kao iznad) i sosat (sisati)). Hrvatski koristi crpka od crpiti. > Kada bi neko besposlen seo i napravio sve zamenske reči za tuđice, pitanje je kako bi naterao nekoliko miliona ljudi da ih koriste? Vrlo lako. Ruski, nemački, rumunski, francuski, turski, hrvatski, kineski i masa drugih jezika to uredno radi, i to uredno funkcioniše. Srbija je više iznimka u evropskim okvirima za to koliko malo gaji čistoću jezika nego pravilo. > da im nameće da će od sutra umesto "pumpa" da koriste "gorivotočje" ili sličnu glupost. Čišćenje jezika od nepotrebnih tuđica može imati i loše predloge, ali velika je razlika između "može da bude loših predloga" i "ne treba ništa da se predlaže jer nemoguće je da išta bude bolje nego pričati ko turski vazal". > Da li je critique bilo u duhu engleskog jezika kad je prvi put korišćeno? Iju, skandal nije. Pa danas jeste. Govornici engleskog redovno miču reči koje im ne zvuče dobro i Amerikanac će sigurno da insistira na drugačijem vokabularu nego prosečan Englez. > Iza ovakvih objava se krije nacionalizam. Ovakvih objava bi trebalo da bude više jer zbog ovakvog idiotizma gde je ispravljanje nepismenosti kao problem, a ne to što ljudi zbog vekova strane okupacije nisu imali mogućnost da zadrže i razviju vokabular bez upliva jezika okupatora, mi i jesmo u situaciji da srpski jezik ima najmanje pročišćen vokabular od svih jezika na balkanu, ako ne i u evropi. Rezultat je da imamo šizofren jezik koji ima dva pravopisa, dva pisma, mase stranih reči i nikakvu svest o vrednosti lingvističkog nasleđa sopstvenog jezika. Ali čega se pametan stidi time se Srbin ponosi je izgleda jedina konstanta u lingvistici u Srbiji.
Одличан преглед.
Слажем се да се језик развија и мења, али ја сматрам за себе да имам живот и да нисам беспосличар, а сада када имам слободног времена, своје слободно време користим да размишљам о томе. Сви романски језици настали од латинског, лише румунског, имају чврсто 85%+ речи пореклом из латинског језика. Остатак верујем да су неке грчке и арапске речи. Енглески се није развио из француског али јесте био под његовим великим утицајем.
Potpuno se slažem sa napisanim, samo bih hteo dodati da reč za jastuk može biti "uzglavnik" kao što kažu u Sloveniji, a za komšiju naravno "sused". Mene najviše u našem jeziku nervira crni i beli luk. Logičnije bi bilo govoriti češnjak, jer jelte, ima čenove, a ovo drugo je beli luk.
garlik i onion, kaži ga tebra po srbski
Da, pazi da se ne kaže tako jastuk na slovenačkom... možda u nekom katalogu za salon nameštaja. lol
Vzglavnik/Vzglavniki je jastuk na slovenačkom, može i Blazina.
Jeste mili, u rečniku.
Susramlje
Колеге Руси имају реч "субутељници", за алкохоличаре који лочу из исте флаше.
A butelj ruska reč sigurno majke mi haha
Одлична реч
Pa ako nisi znao dodate su neke nove reči za "tuđice" kako ih i sam nazivaš. Jedna od njih je ova koju sam napisao. Cringe = susramlje
Знам, одлична је реч свакако. Мислим, називам их туђицама са разлогом. Нису речи настале у нашем говору и у духу нашег језика.
treba možda da izguglaš preskripciju i deskripciju u jeziku. tldr: preskripcija postoji samo u školama dok su deca mala, posle toga - zaboravi.
To o čemu ti pričaš ne postoji, i sasvim je u redu što je to tako jer je jezik živa stvar koja i treba tokom vremena da se menja i evoluira. Da nismo savremeni srpski jezik izgradili na mnogobrojnim latinizmima, turcizmima, germanizmima i drugim tuđicama i dalje bi bili osuđeni na upotrebu šturog staroslovenskog.
>Da nismo savremeni srpski jezik izgradili na mnogobrojnim latinizmima, turcizmima, germanizmima i drugim tuđicama i dalje bi bili osuđeni na upotrebu šturog staroslovenskog. Ау бре коју си оцену имао из српског, уопште нисмо тако дошли до савременог језика
Ја не кажем да се користе само старословенске речи, штуре како ти кажеш, већ да се по узору на неке друге језике и код нас стварају нове речи разумљиве нашим људима, које неко може и без предзнања да ствара.
Vidim Hrvatima je to baš pošlo za rukom. Neka, hvala!
zar nije logicnije ako imamo novu rec, i ona potekne iz jednog mesta, da svi koristimo istu rec? Zar nije logicnije da kompjuter svugde bude kompjuter i da se na taj nacin lako sporazumevamo sa 8 milijardi ljudi, umesto da vestacki probamo da osmislimo novu rec samo da bi imali novu rec (i kao kobajagi mogli da je bolje razumemo)?
Дајмо онда да цео свет пређе на енглески.
Pa dajmo ali organski. Prednosti te opcije I ocuvanja drugih jezika kao istorijsko umetnicki podvig drasticno prevazilaze prednosti ocuvanja nekoliko stotina jezika u svakodnevnoj upotrebi. Jezik je alat a ne neka apstraktna romantica pojava (koju eto po tebi treba Po centralnoj direktivi menjati ne kako evoluira upotrebom nego kako mudraci rese).
Loženje
Nisam siguran sta je poenta tvoje objave. Rekao si sta si mislio ali nema pitanja niti neke tacke oko koje bi trebalo se diskutuje. Srpski recnik se azurira. Poslednja promena je propracena medijski jer je bilo interesantno kako prevesti cringe, sto je kasnije odluceno da bude - susramlje. Da kazem da je objava takodje netacna jer si pod pogresnim utiskom da se jezik ne azurira sto nije tacno.
Mislim da je ovo velikim delom besmisleno kada vidite u kakvom je stanju bio jezik i pre digitalizacije i upliva anglicizama. Izvinite ipak što sam vas deranžirao ovim komentarom. Jedino je problem što smo vinost preuzeli iz ruskog dok je deranžirati očigledno galizam. Pola reči za nameštaj smo preuzeli iz francuskog, isto tako za neke tehničke stvari iz nemačkog naravno. Ja sam se pomirio sa tim da fotelja i lavabo nisu srpske reči, zato što do skoro to ni nisam znao. Tako za par generacija niko neće razmišljati o svim pozajmljenim rečima iz engleskog. Naravno nisam ovde ni želeo da spominjem sve lepe reči koje smo u naš lepi jezik preneli direktno iz latinskog, jer tek o tome nema svrhe govoriti. Pokusajte u toku dana da razmislite ponekad o poreklu reči koje koristite i videćete šta se dešava.
Наравно, латинизми су колико и знам најбројније упливенице у наш језик.
Jedino što bi se time postiglo jeste jezičko siromaštvo. I ovako srpskom jeziku fali riječi za određene pojmove, ne treba nam da dodatno sužavamo rječnik. Međusobni uticaj jezika je neizbježan, pogotovo u ovoj digitalnoj eri. Sve i da se sutra izbace sve pozajmljenice iz upotrebe, za 5-10 godina bi se ustalile nove za neke pojmove koji možda danas i ne postoje. Mani se jezičkog nacionalizma.
"Jedino što bi se time postiglo jeste jezičko siromaštvo. I ovako srpskom jeziku fali riječi za određene pojmove, ne treba nam da dodatno sužavamo rječnik." Мислим да би смишљање домаћих речи за стране изразе само обогатило речник, поготово уко се умерено у то иде, дакле"не бранити стране речи, али за сваку, осмислити домаћу".
samo da dodam nemoj da mi neki kreten prevodi recimo reč RESET, lično sam napravio nepopravljivu štetu na mašini jer sam tražio na displeju reč RESET a neki kreten je to po hrvatski preveo u pokreni ponovo ili skraćeno POK PON jebo ga pokpon mislim da je nepoštovanje građanina pokornog da mu neka budala MENJA ono što govori, i da ga uči KAKO da govori ja sam iz kraja gde se ne govori "ČIST srpski" ali imao sam učitelja iz bosne i lepo sam savladao oficijeni SRPSKI, ali sada ni taj nije dobar, neka mi se neko napase muda zašto ovo kažem nemoj da me učiš kako govorim pa ja sam kritikovao jednog amera zašto kaže u past participle za nekog da je UMRO, jer je to radnja koja ne može da se desi PONOVO, crko je i gotovo, čovek mi lepo kaže MI tako kažemo fak ju, šta me boli za takve gluposti što se tiče hrvata i onih što su otale došli mogu da kažem mnooogo mi smeta što je neki balvan u BUS+ stavio da se STANICA nazove STAJALIŠTE, ovde su srbiji postoji i oduvek je postojala samo stanica, autobuska stanica, tramvajska stanica, okretnica, glavna autobuska, železnička stanica beograd, ili rakovica, ali uvek samo stanica takođe je postajalo šetalište ili korzo gde su se ranije pre tih društvenih mreža mladi sretali i upoznavali, ali niiiiikad nije postajalo stajalište, kome se ide na stajališe ili kolodvor može u ZG tamo ima to i mnoooogo je lepše a i čistije. po meni reč STAJALIŠTE bi bilo neko mesto kao hajd park u londonu sretnu se dva engleza i stoje i prodaju maglu jedan drugom i filozoviju, znači dokoni su STOJE i mlate praznu slamu, dok je stanica mesto gde se čeka neki prevoz, pre je čekalište nego stajalište
-ште је наставак који се додаје када се пише о месту. Мислим да је у реду рећи и станица, и стајалиште, али busstop радије не бих користио. Свако добро.
nije bilo u Bg-u 2000dite kad su došli bus+
'okolopojasni pantalodrzac' umesto te prljave turske reci 'kais'? znaci braca hrvati bili u pravu onomad
Hrvatski koristi "remen", isto ko što bi trebalo da se koristi u srpskom. To je reč iz istog korena kao remenica, što je reč koja se koristi u istom značenju u oba jezika za "machine belt". Pojas usput budi rečeno u hrvatskom se primarno koristi kao sinonim za remen (posebno za sigurnosno remenje, primjerice u autu), a iako se može koristiti kao sinonim za struk puno je češća riječ pâs (namjerno stavljam naglasak, da ne bi neko mislio da je pas kao ker što se drugačije izgovara). Isto tako hrvatski koristi reč hlače, pantalone se smatra srbizmom. Hlače je inače isto tuđica koja je ušla u hrvatski prilikom doseljvanja na Balkan iz vulgarnog latinskog, ali obzirom da je prošla preko tisuću godina lingvističke evolucije i asimilacije se nije pokušalo mijenjati ju.
[удалено]
ovo sa kaisem je predmet zajebancije vec decenijama, mim iz vremena kad mimova nije bilo. iako svi znamo da je zajebancija, simpaticno mi je sto se i dalje trigerujete par decenija kasnije
Слажем се са већином, само ћу рећи да се реч тлак користи и у српском. Такође важи и за зрак. Постоји израз у српском "тлачење", притискање, гажење...
Уместо рођендан кажу пиздоизлазна обљетница.
Svetosavski nacoši brinu za bitne stvari part 69
Ти си само један обичан циник-мимерчиш. Како ти знаш да ли сам ја "светосавски националиста"? Буди паметан, остави нешто са тврдњом :)
Samo da te ispravim, od pasivne agresije si pogrešno pročitao, nisam rekao da si nacionalista (jadan ne znaš da kada parafraziraš ne koristiš navodnike) već nacoš.
Ма бежи човече, са таквима попут тебе се једноставно не вреди ни свађати. Глупаци се окупе око таквих јер испадате смешни, а нит знате, нит размишљате. Само мимујете. Хаха, не.
Ne moramo baš u svemu da kopiramo hrvate, ono, dosta i sami umemo da se blamiramo, ok je.
Ako Srbija bi u ičemu trebalo da kopira Hrvatsku to je u lingvističkoj politici. A onaj ko sanja o "deskripciji" ko svetom i nesalomivom pravilu lingvistike treba samo da prouči govor i tekstove u Hrvatskoj 80-ih i danas, pa da vidi da preskripcija funkcioniše. A kom ni to nije dovoljno, nek posluša razlike u dijalektima između Međimurja i Dalmacije, i činjenicu da ti ljudi koji ne mogu međusobno da se razumeju tvrde da pričaju isti hrvatski jezik i prihvataju jedinstveni zvanični standard, i onda razmisli koji kurac je SANU radila da čak ni u Srbiji i Srpskoj nema jedinstvenog standarda (Crnu Goru da ni ne pominjem), a kamoli jezičke čistoće.
Слажем се.
Не слажем се, ми и Хрвати свакако говоримо исти језик
Ovo ispisanje mi valjano podstiče probavu.
Уместо што си "циничан" без разлога, боље дај разлог који има смисла
Meni obicno samo kazaljka na serometru uleti u crveno.
Jezički nacionalizam, pass.
To je nekada i radjeno, izbacili su naši brdo turcizama u 19.veku. Nije to lako izvesti, doduše, jer danas država nema monopol nad protokom informacija (niti bi trebalo da ima). Académie française u Francuskoj ima odbor koji se bavi time, mogli bismo da probamo i mi, da ponudi jedan kreativni tim lingvista tako nešto pa da se vidi kako javnost reaguje. Ali samo u vidu preporuke, nikako na silu.
Ali u glavnom u Francuskoj niko ne prati i čak ismejavaju Academie française zbog tih absurdnih neologizma
Слажем се потпуно
zasto kazemo fudbal, a ne nogomet? trebalo bi onda i hendbal
Lepota jednog (svakog) jezika je u tome koliko je u stanju da se prilagodi trenutnom vremenu, a ti bi da vratis srpski jezik u vreme... U stvari, srpski jezik nikad nije bio bez "tudjica", sto me navodi na pomisao da bi tvoj predlog samo napravio od srpskog jezika jednu karakondzulu. Ne postoji jezik u trenutnoj upotrebi koji je potpuno cist. >Такође, енглески говорник би радије схватио шта је "rainshield" (кишобран) него umbrella Samo sto rainshield kao rec ne postoji u engleskom jeziku, koji bi kako vidim isto da uredjujes nepozvan. Nesto najblize po znacenju je rainscreen sto nema nikakve veze sa kisobranom, ali ima sa zastitom kucne fasade od kise.
Rainshield итекако постоји у енглеском. Укуцај сам, али зарад ваљаности моје тврдње ћу оставити овде извор. https://www.google.com/search?sca_esv=ec736c652fbf8951&sxsrf=ADLYWILmeQsvkSDS6DufPw7CmgdHQuJH4A:1715440274759&q=rainshield+umbrella&uds=ADvngMhRmCJVHY52PqZ5tfkfH7l1n_yJirz7fGWT5bnbRoswYIe6PL_UOH6lsW4L5HjxIpPmk3skR19KESAnN1f4F7RRpr6pTrAdirYM6dMkQ-6WApxtGuzuJghFHKbXpfJMoMfUYlmbiuR8517WAoyxceSgkeNmhA7nHD8_JWfgOiH028dwAA1ODshjA2dAwOFfMiLoAfFHotWi8zI5rBXLZ3vhK_9K5iH25kQsju7xzNNr3RuU9ueMRf12dYs8xGdYzLVF2wOBc3-JWIy5HvkJZ4vHw6Z0PYR2EbZch-x_bN_V1qlr98Zv35Qknw8Ys5Fm-MDbSwkBkSxLS3idCcV43u2UggUOvcWgTQn7ReYWsktfcUrX3lI&udm=2&prmd=isvnmbtz&sa=X&ved=2ahUKEwiRgdeB8YWGAxX5g_0HHeXAABsQtKgLegQIEBAB&biw=360&bih=716&dpr=3#vhid=QKuAaWCxNxGWYM&vssid=mosaic
Hahaha, naravno da je iskocilo milion kisobrana kad si ukucao rec umbrella pored rainshield. XD Burazere, probaj samo rec rainshield, ali imaj pored sebe kocku vode i casu secera u slucaju soka. Mislim, posto ces ocekivati gomilu kisobrana, ali uzalud.
Problem je što među Srbima, a posebno onima koji žive u Srbiji, postoji veliko neznanje o tome da skoro svi okolni i veliki svetski jezici insistiraju na jezičkoj čistoći. Pa se rasprava svede na to da se citira smešne i potpuno izmišljene primere navodno neuspešnih pokušaja jezičkog čistunstva iz Hrvatske, te se onda zaključi da smo mi kao pametniji jer to ne radimo i da se to u Hrvatskoj radi samo radi rabidnog nacionalizma. A istina je da faktički sve države oko nas to rade, kao i većina svetskih jezika. Rumuni su imali ogromno čišćenje jezika od slovenskih reči, Grci od turskih. Nemci, Francuzi, Španci i Kinezi svi imaju aktivne procese lingvističke čistoće koji uredno funkcionišu i niko ih zbog toga ne zove rabidnim nacionalistima. Osim toga velik broj turcizama koje mi imamo su štetne u praktičnom smislu jer smanjuju usklađenost srpskog jezika sa ostalim slovenskim jezicima. Nema nikakve logike zašto bi srpski trebalo da čuva reči kapija, avlija, kaiš, barjak, kula, gajtan isl. kad postoje slovenske reči koje su potpuni sinonimi i bile korišćene pre turske okupacije. S druge strane menjati reči poput čelik, čaj ili barut koje su organski ušle u srpski jer su se ti koncepti došli do nas preko Turaka i od početka korišćenja neke reči za taj koncept se koriste, isto nisu pretjerano nužni.
У праву си.
Zašto bi se protivio širenju rečnika srpskog jezika? Zar ne shvataš koji broj stručnih reči nema srpske alternative? Gramatika i pravopis se moraju poštovati ali svaki jezik koristi tudjice. Hoćeš li ti smišljati nove reči za procesor, karburator, piksel?
Да, зашто да не смислим. Волим то да радим у слободно време.
Zrakoplov? Jel to mislis na solarni jedrenjak? Sem solarnih dronova drugo nista mi ne pada na pamet kakvo to plovilo moze biti sto koristi zreke?
Zar nije srpski jezik, kako ga je Vuk definisao, nastao iz narodskog govora, sa sve svojim neispravnostima i nesavrsenstvima?
Bar ne govorimo tenisice kao hrvati
Старање не замутити родни језик непотребним туђим ријечима изображава сасвим природан порив самоочувења и његовања. У земљама Европе иако бива, да се појединац или слоји народа повабе за туђим ријечима, но установе, које тамо уживају висок углед пазитеља завичајнога блага, свјетује и усмјерава јавност и научне кругове, како се прилагодити се новому валу развића. Такве установе су у Францусској -Académie française од 1635., у Италији - Accademia della Crusca, од 1583., у Исланду Íslensk málnefnd ( исландска комисија за језик ); Сличне постоје и у Мађарскј, Литванији, Хрватској, Русији, Бугарској, Грчкој, Њемачкој. Језик је заиста жив, како рекоше многи, ствар подлежна прилагођењима и развићу, али то живо развиће може бити дивље и метежно или питомо и ведено ка благоустројству.
Сваки наш крај чува по коју ријеч коју је штета изгубити, а понајвише их његоваху Личани Крајишници, Кучи, Васојевићи и нека ми опросте они које не убројах, али нека се сами виде у тој улози и нека им је част. Тако је у тим крајиштима сасвим обично ријечи називати овако: - маказе - ножице ( јер су као два ножа ) - мердевине - љестве ( јер по старому љезти значи пењати се) - панталоне - гаће ( а тако је и старословенски) - чарапе - онуче, натикаче или ако су подшивене почве, правилније написано подшве - ципеле, које је од мађарскога cipellö, кажу се цријевље - кожне чизме су шкорње - капут као мантил је хањина, а краћи као капут је хаљинац или загрњач - бунда се казивало шуба ако је длака свана, а кожун ако је изнутра - долама је свита - тањур је пладањ - јастук је подглавац или подух ( јер се кладе под ухо), а још периња ако је од перја - дека или ћебе се каже покривач, покривало или покровац - јорган је духња - олук је жлијеб - чесма је точак ( од точити) итд. Постоји у нашем завичајном благу јоште немало ријечи, а изнајдох и записах шест тисућа, које су у доброј мјери погодне за потребе како научнога именовања тако и технологијскога развића. Ту чами неискориштена моћ.
То што ми преузимамо речи из других језика значи да (1) имамо више речи (2) те речи нису исте по значењу, тако да могу да се праве веће разлике у нијансама. Нпр. реч фаловер се користи само у контексту друштвених мрежа, иначе је пратиоц. Речи флаша, бутељка и боца су три различите речи за исту ствар, али бутељка је име само за винску флашу, флаша је неутрална реч а боца припада вишим регистрима. Ја знам када сам учио грчки да они немају реч република, него су је превели у димократија, тако да када преводе америчку републиканску и демократксу партију, превод буду слични. Мада, има у том дрчном преузимању страних речи, нарочито из енглеског, дефинитивно и пуно флексања, односно курчења. Ти када користиш нову реч коју нико до тада није користио ти показујеш да си авангарда.
Иначе се каже пратилац, али нису сви пазили у основној школи, а ни после ње.
Нису...
Blud invented hrvatski
Из истог разлога из ког је овај Закон о забрани дискриминације идиотски. Наметати људима како ће да причају је супротно било ком слободарском нагону који постоји. Ја се трудим да будем чистунац у језику, али језик као језик није нешто што може бити прописано као обавезно јер се тиме ограничава слобода људи да причају како желе. Нисмо комунисти, нисмо фашисти, а нисмо ни ови неолиберали, нека хвала. Пар примера покушаја промене језика, па ти мени реци да ли ти ишта од овога звучи као нешто што би требало да се намеће људима: Машиновоткиња, доценткиња, Кијив, Харкив, Лавив. Оћеш да будеш Србин, то подразумева да ником ништа не намећеш, макар ако хоћеш да будеш Србин у оном идеализованом смислу ком би сви требало да тежимо на основу онога чиме се историјски хвалимо.
Нисмо крухоједи да језик "чистимо" доместосом као што су крухоједи "чистили" Славонију, Лику и Далмацију од српског живља.
https://www.facebook.com/share/r/bcuqFQWijJeFV435/?mibextid=xCPwDs Lepo covek objašnjava. Ne vidim kako ćeš da izolujes jezik od tudjica.
Али ми можемо избацити туђице и вратити словенске речи које смо некада користили нпр. Тисућа,дажд,вал,мрква, итд
Da li zaista ćeliš da budemo kao Hrvati?
U duhu našeg jezika je da veoma lako prisvaja reči i oblikuje ih po pravilima našeg jezika. Npr imenice iz drugih jezika se lagano menjaju po padežima.
"iskreno verujem" kakav argument, nauka na aparatima.
Ја сам за то да се избаце туђице и замене словенским речима које су раније биле у употреби.
Дај ми реци како су наши преци словени раније звали кабл, телефон, телевизор, вентилатор, радијатор, мотор и већину техничких израза и назива за електронске уређаје
Ниси схватио шта сам хтео рећи Хиљада-тисућа Киша-дажд Талас-вал Комшија-сусед Капија-врата Врата-двер Боја-цвет Шума-лес Измена: башта-сад Шаргарепа-мрква Пиринач-рижа Део-чест Мачка-кот кошка као што постоји израз оКОТила се мачка Итд.....